Može li to EU?

Glavni prioritet EU-a trebao bi biti koordinacija aktivnosti država članica, osiguranje interoperabilnosti vojne opreme i olakšati unutareuropsku trgovinu obrambenim proizvodima.

U interesu pravednosti prema svim generacijama, tema smanjenja dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament već neko vrijeme u fokusu je javnosti i stručnjaka.  Nedavno održani europski izbori nisu rezultirali nikakvim promjenama na europskoj razini. Međutim, postoji mogućnost promjena u budućnosti koje bi mogle utjecati na druge nacionalne političke izbore.
Trenutačno, zakoni koji reguliraju europske izbore različiti su diljem kontinenta. U većini zemalja Europske unije, građani imaju pravo glasati od 18. godine. U Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Malti dobna granica za izbor zastupnika u Europskom parlamentu sada je 16 godina, dok u Grčkoj mladi mogu glasati od 17 godina.
Zbog toga Europski parlament poziva na reformu izbornog sustava Europske unije, koja bi primjenjivala ista pravila na sve države članice.
 

Nekoliko dana prošlo je od europskih izbora, a mi i dalje nastavljamo proučavati ključna očekivanja koja europski građani imaju od Europske unije.
Sposobnost EU da osigura gospodarski napredak svojih građana, od najveće je važnosti za njene građane. Ekonomija je u srži postojanja Unije i jedna od njezinih najsnažnijih alata za osiguranje podrške Europljana. Jedno je sigurno - Europska unija mora se ujediniti kako bi odgovorila na ekonomske izazove današnjice i sutrašnjice!
Nakon višestrukih kriza s kojima se Europska unija suočila tijekom posljednjeg zakonodavnog razdoblja – posebno pandemije Covida 19 i energetske krize – stvaraju se novi izazovi za europsku ekonomiju. Koji su to? 

Kako naša društva postaju sve više polarizirana te gubimo osjećaj sigurnosti, čini se da su jedina rješenja za Europsku uniju ozbiljne reforme.
Prošetali smo ulicama uoči europskih izbora kako bismo pitali građane Europske unije o njihovim nadama i strahovima za budućnost Europe. Iznenadilo nas je mišljenje da su mnogi zabrinuti za europsko jedinstvo i očuvanje unutarnje kohezije Europske unije. Često se u tome kontekstu spominjala Mađarska i njezin predsjednik vlade Viktora Orbána. Što smo još doznali na europskim ulicama, ali i što smatraju stručnjaci iz Europe, doznajte u novoj epizodi podcasta "Može li to EU?"

Europski građani očekuju da će EU pronaći rješenja za migracijsku politiku. Međutim ne postoji jednostavno rješenje za tako složen problem.
Zajedno s našim novinarskim partnerima, nastavljamo istraživati teme za koje Europljani smatraju da bi trebale biti u središtu rada EU-a narednih pet godina...
Poslušajte novu epizodu u produkciji Euranet Plusa.

Pandemija COVID-a 19 koja je pogodila Europu početkom 2020. usmrtila je više od milijun građana EU-a. Europljani sada razmišljaju o koracima za sprječavanje tragedije koja je zatekla Europu i svijet nespremne.

Dezinformacije izvršavaju snažan pritisak na europsko društvo. Više nego ikad u ovoj velikoj izbornoj godini, pokušava se s određenim glasovima potkopavati izborni proces.
U današnjoj epizodi podcasta “Može li to EU? razgovarali smo s Europljanima i Europljankama od Baltika do Portugala preko Italije do Bugarske - boje li se dezinformacija i zašto?

Današnja tema - solidarnost Unije s Ukrajinom. Treba li EU i dalje vojno pomagati ratom pogođenoj Ukrajini? Kakva su očekivanja europskih građana od politike Europske Unije prema Ukrajini? Žele li građani da EU nastavi financirati i naoružavati Ukrajinu? A što je s izgledima za pridruživanje Ukrajine Europskoj Uniji?
To su neka od pitanja koja postavljamo građanima i stručnjacima diljem Unije u novom podcastu - "Može li to EU?".

Naš paneuropski tim novinara okupio je glasove nezadovoljnih poljoprivrednika diljem Europe. Što oni žele? Više jasnoće u ZPP-u, manje birokracije, učinkovitiju podršku i općenito, više priznanja za njihov rad.
To je potrebno da se posije sjeme sigurnosti hrane i održivosti.

Kohezija, gospodarstvo, migracije, klima, obrana... što sve zanima europske građane uoči izbora za Europski parlament 2024. godine.
Saznajte u našem novom podcastu