Može li to EU?

Vrijeme je ljetnih odmora, a nakon što su mnogi od nas doživjeli pomalo depresivno i kišovito proljeće kod kuće, sada, više nego ikada, želimo obuti sandale, staviti šešir i sunčane naočale i pobjeći na more!
Putovanja i turizam izvor su naših najdražih uspomena i bezbrojnih nezamjenjivih lekcija, poučavajući nas o nama samima i drugima, a također šire naše horizonte i pogled na svijet.
Turizam, osim posjetiteljima, važnu ulogu igra i domaćinima kojima uvelike utječe na kvalitetu života i razvijanje lokalnih sredina. Potiče kulturnu razmjenu i čini mjesta privlačnijima, ne samo kao turističke destinacije, već i kao mjesta za život, rad, studiranje ili ulaganje. Naravno, u mnogim zemljama EU-a, posebice u južnoj Europi, turizam je  glavni izvor prihoda i ekonomskog rasta.
Svijet se ubrzano mijenja, mobilnost je jedna od glavnih karakteristika modernog čovjeka pa sve više ljudi s jednog kraja svijeta putuje na drugi. No, kakve su posljedice masovnog turizma za život lokalnog stanovništva? Ima li sve masovniji turizam štetan utjecaj na okoliš? Kako pronaći balans između profita i zaštite kulturnih dobara te baštine? 
 

Jeste li se ikada zapitali zašto vaša omiljena čokoladna marka sadrži različitu količinu orašastih plodova od one koju je vaš prijatelj kupio u susjednoj zemlji? Znate li je li sastav vašeg omiljenog deterdženta jednak diljem EU?
 
Potrošači iz više država članica Unije žale se da se sastav određenih proizvoda, kao što su bezalkoholna pića, kava ili riblji štapići, razlikuje u njihovoj matičnoj zemlji od onih proizvoda koji se prodaju pod istom robnom markom te s jednakim ili sličnim pakiranjem u drugim državama članicama.
 

U ovoj epizodi obilazimo Europsku uniju s našim lokalnim novinarima kako bismo pokušali razumjeti način na koji su građani birali svoje kandidate. Što su željeli poručiti na biračkom mjestu i što iz toga možemo naučiti.

Glavni prioritet EU-a trebao bi biti koordinacija aktivnosti država članica, osiguranje interoperabilnosti vojne opreme i olakšati unutareuropsku trgovinu obrambenim proizvodima.

U interesu pravednosti prema svim generacijama, tema smanjenja dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament već neko vrijeme u fokusu je javnosti i stručnjaka.  Nedavno održani europski izbori nisu rezultirali nikakvim promjenama na europskoj razini. Međutim, postoji mogućnost promjena u budućnosti koje bi mogle utjecati na druge nacionalne političke izbore.
Trenutačno, zakoni koji reguliraju europske izbore različiti su diljem kontinenta. U većini zemalja Europske unije, građani imaju pravo glasati od 18. godine. U Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Malti dobna granica za izbor zastupnika u Europskom parlamentu sada je 16 godina, dok u Grčkoj mladi mogu glasati od 17 godina.
Zbog toga Europski parlament poziva na reformu izbornog sustava Europske unije, koja bi primjenjivala ista pravila na sve države članice.
 

Nekoliko dana prošlo je od europskih izbora, a mi i dalje nastavljamo proučavati ključna očekivanja koja europski građani imaju od Europske unije.
Sposobnost EU da osigura gospodarski napredak svojih građana, od najveće je važnosti za njene građane. Ekonomija je u srži postojanja Unije i jedna od njezinih najsnažnijih alata za osiguranje podrške Europljana. Jedno je sigurno - Europska unija mora se ujediniti kako bi odgovorila na ekonomske izazove današnjice i sutrašnjice!
Nakon višestrukih kriza s kojima se Europska unija suočila tijekom posljednjeg zakonodavnog razdoblja – posebno pandemije Covida 19 i energetske krize – stvaraju se novi izazovi za europsku ekonomiju. Koji su to? 

Kako naša društva postaju sve više polarizirana te gubimo osjećaj sigurnosti, čini se da su jedina rješenja za Europsku uniju ozbiljne reforme.
Prošetali smo ulicama uoči europskih izbora kako bismo pitali građane Europske unije o njihovim nadama i strahovima za budućnost Europe. Iznenadilo nas je mišljenje da su mnogi zabrinuti za europsko jedinstvo i očuvanje unutarnje kohezije Europske unije. Često se u tome kontekstu spominjala Mađarska i njezin predsjednik vlade Viktora Orbána. Što smo još doznali na europskim ulicama, ali i što smatraju stručnjaci iz Europe, doznajte u novoj epizodi podcasta "Može li to EU?"

Europski građani očekuju da će EU pronaći rješenja za migracijsku politiku. Međutim ne postoji jednostavno rješenje za tako složen problem.
Zajedno s našim novinarskim partnerima, nastavljamo istraživati teme za koje Europljani smatraju da bi trebale biti u središtu rada EU-a narednih pet godina...
Poslušajte novu epizodu u produkciji Euranet Plusa.

Pandemija COVID-a 19 koja je pogodila Europu početkom 2020. usmrtila je više od milijun građana EU-a. Europljani sada razmišljaju o koracima za sprječavanje tragedije koja je zatekla Europu i svijet nespremne.

Dezinformacije izvršavaju snažan pritisak na europsko društvo. Više nego ikad u ovoj velikoj izbornoj godini, pokušava se s određenim glasovima potkopavati izborni proces.
U današnjoj epizodi podcasta “Može li to EU? razgovarali smo s Europljanima i Europljankama od Baltika do Portugala preko Italije do Bugarske - boje li se dezinformacija i zašto?