Može li to EU?

Tijekom proteklog desetljeća cijene nekretnina skočile su u nebo diljem Europe, najviše pogađajući najugroženije.

Mnogi radnici u EU-u smatraju da su njihovi poslovi ugroženi globalizacijom i tehnologijom, a to bi moglo dovesti do dubokog društvenog poremećaja.

Bez obzira na ishod izbora Sjedinjene Države će ostati najprirodniji partner Europskoj uniji, ali odnos će se sigurno promijeniti.
U ovoj epizodi, novinari naše paneuropske mreže radijskih postaja zamolili su promatrače i stručnjake da ocrtaju potencijalne implikacije ishoda izbora našeg transatlantskog partnera po Europsku uniju.

Nije nova vijest - svi već znamo da se Europska unija posljednjih godina suočava s nizom izazova: pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i energetska kriza. Došlo je vrijeme da Unija preispita svoj vanjskopolitički okvir jer čini se da smo u “permakrizi”, da stalno prelazimo iz jedne krize u drugu.
 
Što je permakriza? Kako na vanjsku politiku Brisela gledaju stanovnici Unije i što možemo očekivati u budućnosti, doznajemo u današnjem podcastu “Može li to EU?”. S vama su Ivana Perkovac i Tonči Petrić, doznajte što misle stručnjaci i građani Europe o važnim pitanjima današnjice.

 
Ovaj podcast vjerojatno slušate na svom pametnom telefonu, popularnom smartphoneu, ili tabletu jer za većinu nas digitalni alati sastavni su dio svakodnevnog života. Neki bi čak rekli da ih koristimo "previše", jer mnogi od nas ne mogu živjeti bez njih. Stoga je ekipa podcasta “Može li to EU?” odlučila istražiti - mogu li građani EU živjeti bez tehnologije i koliko smo digitalno pismeni?
 

Vrijeme je ljetnih odmora, a nakon što su mnogi od nas doživjeli pomalo depresivno i kišovito proljeće kod kuće, sada, više nego ikada, želimo obuti sandale, staviti šešir i sunčane naočale i pobjeći na more!
Putovanja i turizam izvor su naših najdražih uspomena i bezbrojnih nezamjenjivih lekcija, poučavajući nas o nama samima i drugima, a također šire naše horizonte i pogled na svijet.
Turizam, osim posjetiteljima, važnu ulogu igra i domaćinima kojima uvelike utječe na kvalitetu života i razvijanje lokalnih sredina. Potiče kulturnu razmjenu i čini mjesta privlačnijima, ne samo kao turističke destinacije, već i kao mjesta za život, rad, studiranje ili ulaganje. Naravno, u mnogim zemljama EU-a, posebice u južnoj Europi, turizam je  glavni izvor prihoda i ekonomskog rasta.
Svijet se ubrzano mijenja, mobilnost je jedna od glavnih karakteristika modernog čovjeka pa sve više ljudi s jednog kraja svijeta putuje na drugi. No, kakve su posljedice masovnog turizma za život lokalnog stanovništva? Ima li sve masovniji turizam štetan utjecaj na okoliš? Kako pronaći balans između profita i zaštite kulturnih dobara te baštine? 
 

Jeste li se ikada zapitali zašto vaša omiljena čokoladna marka sadrži različitu količinu orašastih plodova od one koju je vaš prijatelj kupio u susjednoj zemlji? Znate li je li sastav vašeg omiljenog deterdženta jednak diljem EU?
 
Potrošači iz više država članica Unije žale se da se sastav određenih proizvoda, kao što su bezalkoholna pića, kava ili riblji štapići, razlikuje u njihovoj matičnoj zemlji od onih proizvoda koji se prodaju pod istom robnom markom te s jednakim ili sličnim pakiranjem u drugim državama članicama.
 

U ovoj epizodi obilazimo Europsku uniju s našim lokalnim novinarima kako bismo pokušali razumjeti način na koji su građani birali svoje kandidate. Što su željeli poručiti na biračkom mjestu i što iz toga možemo naučiti.

Glavni prioritet EU-a trebao bi biti koordinacija aktivnosti država članica, osiguranje interoperabilnosti vojne opreme i olakšati unutareuropsku trgovinu obrambenim proizvodima.

U interesu pravednosti prema svim generacijama, tema smanjenja dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament već neko vrijeme u fokusu je javnosti i stručnjaka.  Nedavno održani europski izbori nisu rezultirali nikakvim promjenama na europskoj razini. Međutim, postoji mogućnost promjena u budućnosti koje bi mogle utjecati na druge nacionalne političke izbore.
Trenutačno, zakoni koji reguliraju europske izbore različiti su diljem kontinenta. U većini zemalja Europske unije, građani imaju pravo glasati od 18. godine. U Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Malti dobna granica za izbor zastupnika u Europskom parlamentu sada je 16 godina, dok u Grčkoj mladi mogu glasati od 17 godina.
Zbog toga Europski parlament poziva na reformu izbornog sustava Europske unije, koja bi primjenjivala ista pravila na sve države članice.